Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru upisuje najveći broj studenata zahvaljujući različitim studijskim smjerovima i njihovim kombinacijama. U posljednje vrijeme znatno opada broj studenata na pojedinim smjerovima. O uzrocima i razlozima opadanja broja studenata na Filozofskome fakultetu govorila je prof. dr. sc. Luciana Boban, pročelnica Studija latinskoga jezika i književnosti.
Razgovarala: Anita Ivanković/SUM Sova
Kada je osnovan Studij latinskoga jezika i rimske književnosti i koliko je studenata bilo prije na tom smjeru?
Studij latinskoga jezika i rimske književnosti osnovan je 2001. godine i prva generacija studenata upisana je akademske 2001./2002. godine. Broj novoupisanih studenata na prvoj godini kretao se od tri do dvanaest studenata. No brojke su s vremenom počele opadati.
Zašto u posljednje vrijeme opada broj studenata i koji je razlog tome?
Na Studiju latinskoga jezika i rimske književnosti u posljednje tri godine nije bilo novoupisanih studenata. To je posljedica činjenice da su popunjena radna mjesta profesora latinskoga jezika u srednjim školama u Hercegovini. U srednjim školama po Bosni profesori latinskoga još uvijek su deficitarni, ali studenti kojima je prebivalište u Bosni latinski jezik upisuju na Univerzitetu u Sarajevu. Smatram da na broj studenata utječu visoke cijene školarina, odlazak mladih u inozemstvo te činjenica da je sve manje djece u osnovnim i srednjim školama. Sve to rezultira upisom manjega broja studenata, ali to nije trend samo na Sveučilištu u Mostaru, nego i na drugim visokoškolskim ustanovama u državi i okruženju.
Možete li usporediti kvalitetu studiranja nekada i danas?
Ako govorimo o kvaliteti studiranja nekada i sada ne samo na Studiju latinskoga jezika nego i općenito na Sveučilištu, možemo primijetiti da kvaliteta kontinuirano raste. Sveučilište konstantno radi na unaprjeđenju postojećih i osiguravanju novih resursa (nastavno osoblje, učionički prostor, pristup računalima…). U prilog tome idu i akreditacije koje je Sveučilište u Mostaru uspješno prošlo od nacionalne Agencije za razvoj visokoga obrazovanja i osiguranje kvalitete kao i od Agencije za znanost i visoko obrazovanje RH.
Udruga Lux udruga je latinista. Tko ju je osnovao i s kojim ciljem?
Udrugu Lux osnovali su studenti latinskoga jezika 2017. godine, a osnovni su ciljevi bili: promicanje važnosti latinskoga jezika i rimske književnosti, aktivno utjecanje na kvalitetu studija te na puno poštivanje prava i interesa studenata, oživljavanje rimskih običaja, okupljanje studenata i suradnja s drugim znanostima, promicanje širenja i učenja klasičnih jezika i antičke kulture te istraživanje i promicanje latiniteta u BiH.
Postoje li danas neke aktivnosti koje udruga Lux održava? S obzirom na to da je studenata sve manje, koliko je teško organizirati takve aktivnosti?
Nažalost, udruga Lux više nije aktivna zbog opadanja broja studenata. Međutim, djelatnici Studija latinskoga jezika i rimske književnosti planiraju pokrenuti novu udrugu za profesore latinskoga jezika od kojih će neki biti i naši bivši studenti. Udruga će imati slične ciljeve kao i prethodna, osim što će kao glavni cilj imati stručnu podršku i razmjenu iskustava u području metodike nastave latinskoga jezika.
Kakvu budućnost predviđate Studiju latinskoga jezika i rimske književnosti?
Nažalost, ne mislim da Studij ima budućnosti dokle god se ponovno ne javi potreba za profesorima latinskoga jezika. S druge strane, uvijek se možemo nadati da će se naći određeni broj zaljubljenika u latinski jezik i antiku, koji bi se, osim u nastavničkoj profesiji, mogli vidjeti u znanstveno-istraživačkome radu, posebno zato što je Hercegovina zaista bogata kulturnom i materijalnom baštinom koju nasljedujemo od antike.
